Da saznaju više

Zašto su rodna pitanja od velike važnosti kada govorimo o knjigama za djecu?

Dječja književnost igra ključnu ulogu u razvoju rodnog identiteta djevojčica i dječaka. To su pokazale mnoge studije koje su, pored toga, naglasile i da knjige za djecu često predstavljaju i ojačavaju seksističke i rodne stereotipe.

Stereotip je uvjerenje da se svi ljudi jedne grupe ponašaju na isti način, bez razmatranja pojedinih osobina među svojim članovima. Konkretnije, seksizam se temelji na stereotipnom prikazu muškaraca i žena. Rodno utemeljeni stereotipi djeluju kao kulturalno i društveno izgrađeni kavezi; oni silom pokušavaju podijeliti individualne karakteristike u dvije polarizirane kategorije (muške i ženske) u hijerarhijskom odnosu, te tako utjecati na ljude da se ponašaju prema krutim društvenim očekivanjima.

Tradicionalni modeli zastupanja rodnih identiteta i dalje su dominantni u mnogim europskim zemljama, što uzrokuje i ojačava rodnu nejednakost i nasilje. Mnoge su studije pokazale da djeca automatski prihvaćaju modele koji im se prikazuju i identificiraju s likovima koji pripadaju njihovoj spolnoj skupini.

Trenutni rodni trendovi u dječjoj književnosti

Stvaranjem uređivačkih projekata koji su snažno rodni, dječja literatura u posljednje vrijeme drugačije usmjerava djevojčice i dječake. Nedavni trendovi ogledali su  se u stvaranju različitih, često stereotipnih knjiga i serija za dječake i djevojčice. Općenito, sada su brojnije i raznovrsnije knjige za djevojčice, a neke od njih uključuju i prikaze pozitivnih uzora. Ovi nedavni trendovi objavljivanja mogu se objasniti činjenicom da su studije pokazale da statistički djevojčice čitaju više od dječaka. S druge strane, objavljeni materijal za dječake je ograničen, i kvantitativno i kvalitativno.

Kao rezultat toga, dječja literatura pojačava krutu suprotnost između spolova, potičući binarne i konvencionalne modele. Tradicionalno, portret djevojčica slijedi stare podjele između “anđeoske” i “zle” žene. Dakle, djevojke se uglavnom prikazuju kao lijepe, ljubazne, nježne, slatke, strašne, nježne, emocionalne i brižne, s jedne strane, ljubomorne, namrgođene i razmažene s druge strane. Njihova djela i postupci potvrđuju trostruki imperativ da su one dobre, poslušne i brižne. S druge strane, dječaci obično imaju više mogućnosti: oni mogu biti jaki, hrabri, neposlušni, snalažljivi, sebični, avanturistički, neumorni, nesmotreni i samouvjereni. Oni uživaju veću slobodu u svojim ulogama i ponašanju, koji ih obično prikazuju kao asertivne, samouvjerene  i odvažne. Uloga ženskih likova ograničena je na majke, bake, učitelje, balerine, princeze, vile i vještice, a čak i kada žene rade, brinu se o kući i obitelji. Muški likovi imaju,  umjesto toga, širi raspon uloga: to su očevi, djedovi, čarobnjaci, mađioničari, inženjeri, policajci, građevinci, slikari, muzičari, vatrogasci, reditelji,  liječnici, bankovni službenici, glumci, znanstvenici, kapetani, istraživači , detektivi, itd. Kada dođu kući s posla, umorni su i moraju se odmoriti, udobno sjedeći u vlastitom naslonjaču.

Tabela koja slijedi sažima stereotipnu suprotnost između spolova koji se nalaze u dječjim knjigama :

Djevojčice Dječaci

Unutra Vani

Pasivno Aktivno

Privatno Javno

Snaga Ljepota

Stoga je neophodno podržati rodno pozitivnu dječju književnost, predlažući knjige s likovima koji razbijaju rodne stereotipe, kako za djevojčice tako i za dječake.

I dalje postoje značajne razlike u tome kako se europske zemlje bave rodnim identitetima u dječjoj literaturi. Tamo gdje se ravnopravnost spolova više poštuje, produkcija rodno pozitivne dječje književnosti je raširena. No, u nekim zemljama širenje ove vrste literature je tek počelo.

Zašto je važan G-Book projekat? Kako on može doprinijeti prevladavanju stereotipa?

Projekt je nastao iz svijesti o gore spomenutoj ključnoj ulozi koju dječja književnost igra u stjecanju i evoluciji rodnih identiteta kod djece. Istraživanja su pokazala kako mlade generacije imaju tendenciju da stiču rodne modele i uloge prikazane u knjigama koje čitaju, često ih nekritično usvajajući. Iako je došlo do sve većeg razvoja književne produkcije koja je svjesna rodnih pitanja i nastoji izazvati rodne stereotipe, takva se produkcija neujednačeno distribuira među europskim zemljama. Štaviše, često se pretvara u neku vrstu “niša” i ne dopire do većine djece.

U tom kontekstu, dječja literatura bi trebala :

* Pomoći djeci u prepoznavanju i prevazilaženju stereotipa

* Ponuditi im raznovrsne rodne modele i uloge, jednako vrijedne i prihvatljive;

* Dati djeci slobodu da se izgrađuju vodeći se svojim ličnim ukusima, sklonostima, zanimanjima, stavovima i mogućnostima;

* Učiti ih da  poštuju, cijene i vrednuju razlike – bilo da su one kulturne, vjerske, fizičke ili povezane s rodom i seksualnom orijentacijom.

Knjige uključene u G- Book bibliografiju za cilj imaju  promciju rodno pozitivne dječje literature u smislu uloga i modela, književnost koja je otvorena, raznolika, bez stereotipa i koja potiče poštovanje i raznolikost. Jedan od izazova projekta je nadvladati binarnu podjelu između knjiga usmjerenih na dječake i knjiga usmjerenih na djevojčice. To se može učiniti nudeći široki raspon tekstova za djevojčice I dječake koji im pokazuju mnogo različitih rodnih modela kako njihovog spola, tako i suprotnog. Ove će knjige potaknuti i povećati kritičko razmišljanje djece, pomažući im da osjećaju da nisu zarobljeni u kavezima i modelima: slobodni su odabrati tko i što žele biti, a time će moći dopustiti drugima da doživljavaj tu istu slobodu.

Suggested reading and resources