{"id":1112,"date":"2026-08-06T09:52:42","date_gmt":"2026-08-06T07:52:42","guid":{"rendered":"http:\/\/gbook-rebuild.local\/pojmovnik-g-book\/"},"modified":"2026-08-06T14:17:37","modified_gmt":"2026-08-06T12:17:37","slug":"pojmovnik-g-book","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/g-book.eu\/bs\/sredstva\/pojmovnik-g-book\/","title":{"rendered":"Pojmovnik G-Book"},"content":{"rendered":"

(Biolo\u0161ki) Spol<\/strong><\/h2>\n

To se odnosi na objektivno provjerljive organe, kromosome i hormone koje osoba ima. \u017denski biolo\u0161ki spol podrazumijeva da ima vaginu, jajnike, XX kromosomsku konfiguraciju i da u njemu prevladava estrogen. Mu\u0161ki biolo\u0161ki spol podrazumijeva da imaju testise, penis, XY kromosome i dominantni testosteron. Me\u0111utim, biolo\u0161ki spol se ne mo\u017ee uvijek interpretirati binarnim terminima. U stvari, do 1,7% ljudi svjetske populacije su interseksualni, \u0161to zna\u010di da su ro\u0111eni sa fizi\u010dkim spolnim karakteristikama koje mije\u0161aju tradicionalno \u017eene i mu\u0161karce. Na primjer, osoba mo\u017ee imati mu\u0161ke spolne organe i funkcionalni \u017eenski reproduktivni sustav.<\/p>\n

 <\/p>\n

Cisrodnost<\/strong><\/h2>\n

Osoba \u010dija fizi\u010dka obilje\u017eja zadovoljavaju stereotipna dru\u0161tvena o\u010dekivanja. Na primjer, cisrodni mu\u0161karac biolo\u0161ki je mu\u0161karac koji misli i osje\u0107a da pripada mu\u0161kom rodu<\/a><\/strong>, a cisrodna \u017eena je biolo\u0161ki \u017eena koja misli i osje\u0107a da pripada \u017eenskom rodu. Osobe koje se osje\u0107aju druga\u010dije od svog biolo\u0161kog spola<\/strong><\/a>\u00a0prepoznaju se kao transrodne<\/a>\u00a0<\/strong>osobe.<\/p>\n

 <\/p>\n

Feminizam\/ Feminizmi<\/strong><\/h2>\n

Grupa pokreta \u010diji je zajedni\u010dki cilj postizanje politi\u010dke, socijalne, ekonomske, kulturne i pravne ravnopravnosti izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca, ukidanje nejednakosti i promovisanje \u017eenskih prava. Danas dolazi u \u0161irokom spektru pristupa, analiza, oblika djelovanja i praksi (iz tog razloga ponekad se preferira pluralni termin feminizmi<\/em>). U svojim razli\u010ditim oblicima, feminizam se sastoji u teku\u0107oj borbi za izgradnju dru\u0161tva u kojem cisgender<\/a>\u00a0<\/strong>i transrodne<\/a>\u00a0<\/strong>\u017eene i mu\u0161karci mogu podjednako razviti svoje kvalitete i vje\u0161tine, bez obzira na njihov uzrast, seksualnu<\/strong> orijentaciju <\/strong><\/a>, porijeklo, kulturnu i socijalnu pripadnost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Gender bending<\/strong><\/h2>\n

\u010cin zanamarivanja rodnih o\u010dekivanja I prko\u0161enja stereotipima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Homofobija<\/strong><\/h2>\n

To je strah, mr\u017enja i diskriminacija homoseksualnih osoba.<\/p>\n

 <\/p>\n

Inkluzija<\/strong><\/h2>\n

Inkluzija je proces koji omogu\u0107ava svima da u potpunosti sudjeluju u dru\u0161tvu, bez obzira na porijeklo, spolni identitet ili sposobnost (u slu\u010daju osoba s invaliditetom). Radi se o ekonomskom, obrazovnom, kulturnom ili politi\u010dkom sektoru dru\u0161tva. Za razliku od isklju\u010denja i diskriminacije, inkluzija je o vrednovanju svake osobe i davanje mjesta svakoj osobi u dru\u0161tvu, bez obzira na to o kakvoj se vrsti razli\u010ditosti radi. To jam\u010di po\u0161tivanje identiteta<\/a>\u00a0<\/strong>i razli\u010ditosti<\/a>\u00a0<\/strong>osobe ili dru\u0161tvene grupe.<\/p>\n

 <\/p>\n

LGBTQ+<\/strong><\/h2>\n

Akronim za lezbijke, gay, biseksualne, transrodne<\/a>\u00a0<\/strong>\u00a0Queer osobe i druge ne-binarne seksualne orijentacije<\/a>\u00a0<\/strong>i rodne identitete<\/a>.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Odnos spolova<\/strong><\/h2>\n

Odnosi izme\u0111u pojedinaca razli\u010ditih rodnih<\/strong> identiteta<\/strong><\/a>. Dru\u0161tva \u010desto gledaju na spolove u hijerarhijskom odnosu: u stvari, mu\u0161karci su u mo\u0107nijem – dakle hegemonijalnom – polo\u017eaju nad \u017eenama, koje su u podre\u0111enom, diskriminiranom i manje mo\u0107nom polo\u017eaju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Razli\u010ditost<\/strong><\/h2>\n

Razli\u010ditost se op\u0107enito odnosi na polo\u017eaj i karakteristike pojedinca koje su uslovljene dru\u0161tvenim okru\u017eenjem u kojem se nalazi. Ljudi se mogu razlikovati prema spolu<\/a><\/strong>, rodu<\/a><\/strong>, rasi, nacionalnosti, kulturi i religiji. U posljednjim desetlje\u0107ima postignut je veliki napredak u po\u0161tivanju razli\u010ditosti glede seksualnih orijentacija. Seksualne orijentacije<\/a><\/strong> i rodni<\/strong> identiteti<\/strong><\/a>\u00a0lezbijskih, homoseksualnih, biseksualnih, transrodnih<\/a> <\/strong>i interseksualnih ljudi dugo su bili razlog ka\u017enjavanja i socijalne isklju\u010denosti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 1990. godine uklonila je homoseksualnost iz me\u0111unarodne klasifikacije bolesti i zdravstvenih problema. U mnogim zemljama homoseksualci su postigli ista prava kao i one osobe u heteroseksualnim odnosima, odnosno dva mu\u0161karca ili dvije \u017eene se mogu udati i stvoriti obitelj. Ipak, jo\u0161 uvijek postoje mnoge zemlje koje i dalje ka\u017enjavaju homoseksualnost. \u010cak i kada zemlja prizna prava LGBTQ+ <\/strong><\/a>ljudi, dru\u0161tvo kao cjelina nije uvijek spremno priznati ta prava, a homofobija<\/a> <\/strong>ostaje stvarnost. Pravno i kulturno priznavanje transrodnih identiteta jo\u0161 je te\u017ee u ve\u0107ini zemalja zapadnih i isto\u010dnih dru\u0161tava, a kao rezultat transfobija<\/a> <\/strong>je i dalje prisutna. Dje\u010dja knji\u017eevnost mo\u017ee pomo\u0107i u promociji po\u0161tovanja prema spolnoj raznolikosti i njezinom prihva\u0107anju, inkluziji<\/a> <\/strong>i nediskriminaciji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rod<\/strong><\/h2>\n

To je koncept koji se odnosi na istorijsku i dru\u0161tvenu konstrukciju mu\u0161karaca i \u017eena, njihovih uloga i odnosa u dru\u0161tvu. On je asimiliran u dru\u0161tvene procese, a odnosi se na kulturne stavove koji oblikuju proizvode, tehnologije i pona\u0161anje kao “mu\u0161ko” ili “\u017eensko”. Termin pol nije feministi\u010dki pronalazak. Zapravo, prvi put ga je 1968. koristio ameri\u010dki psihoanaliti\u010dar Robert J. Stoller, koji je u svojoj knjizi Pol I rod: O razvoju \u017eenstvenosti I mu\u017eevnosti. On je definisao rod kao slo\u017eeni skup “pona\u0161anja, ose\u0107anja, misli i fantazija koji su povezani sa polovima i jo\u0161 uvijek nemaju prvenstveno biolo\u0161ke konotacije”. Ovo je uvelo razliku izme\u0111u biologije (ili pola<\/strong><\/a>) i kulture (ili roda). Ova ideja je usvojena i prilago\u0111ena u kasnim \u0161ezdesetim godinama od strane nekoliko feministi\u010dkih teoreti\u010dara kao osnova za \u017eenske studije, kroz koje su imali za cilj osloboditi \u017eene od stanja inferiornosti, pokazuju\u0107i da taj stav nije bio prirodan, ve\u0107 proizvod vijekovih patrijarhalnih kultura.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rodna pravila<\/strong><\/h2>\n

Dru\u0161tvena pravila koja utvrdjuju koja bi pona\u0161anja, zanimanja itd. bila odgovaraju\u0107a za mu\u0161karce i za \u017eene.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rodna ravnopravnost<\/strong><\/h2>\n

Izraz rodna ravnopravnost<\/em> temelji se na na\u010delu nediskriminacije na temelju spola<\/strong><\/a>\u00a0i roda<\/a><\/strong>. To se odnosi na socijalno stanje u kojem se mu\u0161karcima i \u017eenama garantuju iste mogu\u0107nosti, prava i po\u0161tovanje. Prema tom principu, prava \u017eena moraju biti prepoznata na svim podru\u010djima, kao \u0161to su politi\u010dka I ekonomska prava, pravo na zapo\u0161ljavanje, obrazovanje i zdravlje. Diskriminacija \u017eena jo\u0161 uvijek je prisutna u na\u0161im dru\u0161tvima, iako na razli\u010ditim razinama i u vi\u0161e ili manje otvorenim oblicima. Primjeri takve diskriminacije su nejednakosti u pristupu osnovnom ili vi\u0161em obrazovanju, profesionalnim prilikama ili stvarnoj mogu\u0107nosti obna\u0161anja neke javne funkcije. Te nejednakosti pove\u0107avaju ekonomski jaz izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena. Rodna nejednakost je tako\u0111er prisutna u ku\u0107anstvu: kako bi je se rije\u0161ili, nove generacije moraju dobiti obrazovanje inspirisano na\u010delom ravnopravnosti spolova, tako da mu\u0161karci i \u017eene imaju iste odgovornosti u raspodjeli ku\u0107nih poslova.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rodne uloge<\/strong><\/h2>\n

Zadaci i funkcije povezane sa \u017eenama i sa mu\u0161karcima. Oni su odre\u0111eni kulturnim normama koje prevladavaju u odre\u0111enom dru\u0161tvenom kontekstu. Rodne uloge utje\u010du na to kako se osoba u dru\u0161tvu percipira.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rodni identitet<\/strong><\/h2>\n

Rodni identitet se odnosi na rod<\/a>\u00a0<\/strong>s kojim se osoba identificira. To se odnosi na osje\u0107aj pripadnosti rodu i nastaje tijekom razvoja pojedinca. Dok se spol temelji na biolo\u0161kim obilje\u017ejima, rod se odnosi na dru\u0161tveni konstrukt. Prema svojim rodnim identitetima ljudi se mogu definirati kao cisrodni<\/a> <\/strong>ili transrodni<\/a><\/strong>. Rodni identitet ne proizlazi iz biolo\u0161kog spola<\/a><\/strong>\u00a0i nije nu\u017eno povezan s seksualnom<\/strong> orijentacijom<\/strong><\/a>. Rodni identitet, rodna uloga<\/a><\/strong>\u00a0kako drugi ljudi percipiraju osobu) i biolo\u0161ki spol utje\u010du na to kako se ljudi percipiraju u dru\u0161tvu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Rodni stereotipi<\/strong><\/h2>\n

Jednostavne ideje koje su duboko ukorenjene u na\u0161oj kolektivnoj savesti i koje se ne mogu logi\u010dno objasniti. Stereotipi nesvjesno predodre\u0111uju na\u0161e pona\u0161anje, stavove itd. I prenose ih razli\u010diti oblici masovnih medija, kao \u0161to su marketing, televizija i dru\u0161tveni mediji. Na primjer, rodni stereotipi \u017eenama dodeljuju brigu o porodici a mu\u0161karcima izdr\u017eavanje porodice. Ako osoba razbije ove uloge, on ili ona mo\u017ee biti diskriminisan od strane dru\u0161tva. Rodni stereotipi stvaraju \u017eenske i mu\u0161ke identitete u hijerarhijskom i suprotnom odnosu: na primjer, za \u017eene se smatra da imaju pote\u0161ko\u0107e ostvarivanju mo\u0107i, a samim tim im nedostaje samopouzdanje, dok nema potrebe da mu\u0161karci pokazuju naklonost i budu asertivniji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Seksizam<\/strong><\/h2>\n

Predrasude ili diskriminacija, obi\u010dno protiv \u017eena, na temelju spola<\/a><\/strong>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Seksualna orijentacija<\/strong><\/h2>\n

Ona defini\u0161e spol<\/strong><\/a>\u00a0koji privla\u010di osobu. Heteroseksualne osobe privla\u010de osobe suprotnog spola. Homoseksualne osobe privla\u010de osobe istog spola. Biseksualne osobe privla\u010de osobe oba spola.<\/p>\n

 <\/p>\n

Transfobija<\/strong><\/h2>\n

Strah, mr\u017enja i diskriminacija transrodnih<\/a>\u00a0<\/strong>i rodno<\/a>\u00a0<\/strong>neusagla\u0161enih osoba.<\/p>\n

 <\/p>\n

Transrodnost<\/strong><\/h2>\n

Osoba koja misli i osje\u0107a da pripada rodu<\/a> <\/strong>koji se razlikuje od spola<\/a><\/strong>\u00a0koji je stekla pri ro\u0111enju i stoga ne ispunjava stereotipna dru\u0161tvena o\u010dekivanja. Na primjer, transrodna \u017eena je \u017eena koja je bila ro\u0111ena kao mu\u0161karac. Obi\u010dno transrodne \u017eene koriste termin MtF, akronim za mu\u0161ko-\u017eensko, \u0161to zna\u010di da su pre\u0161li s mu\u0161kog na \u017eenski identitet. Transrodni mu\u0161karci koriste pojam FtM, akronim za \u017eensko mu\u0161ko, \u0161to zna\u010di da su se pre\u0161li iz \u017eenskog u mu\u0161ki identitet. Neki transrodni ljudi odlu\u010duju pro\u0107i kroz medicinsku tranziciju uz pomo\u0107 medicinskih stru\u010dnjaka koji mogu propisati hormonsku terapiju i \/ ili operaciju, I uskladiti svoje tijelo s rodom kojem osje\u0107aju da pripadaju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

(Biolo\u0161ki) Spol To se odnosi na objektivno provjerljive organe, kromosome i hormone koje osoba ima. \u017denski biolo\u0161ki spol podrazumijeva da ima vaginu, jajnike, XX kromosomsku konfiguraciju i da u njemu prevladava estrogen. Mu\u0161ki biolo\u0161ki spol podrazumijeva da imaju testise, penis, XY kromosome i dominantni testosteron. Me\u0111utim, biolo\u0161ki spol se ne mo\u017ee uvijek interpretirati binarnim terminima. … <\/p>\n

Nastavi \u010ditati “Pojmovnik G-Book”<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":1114,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-1112","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/g-book.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1112","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/g-book.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/g-book.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/g-book.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/g-book.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1112"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/g-book.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1112\/revisions"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/g-book.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1114"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/g-book.eu\/bs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1112"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}