{"id":1104,"date":"2026-08-06T09:52:42","date_gmt":"2026-08-06T07:52:42","guid":{"rendered":"http:\/\/gbook-rebuild.local\/da-saznaju-vise\/"},"modified":"2026-08-06T14:17:25","modified_gmt":"2026-08-06T12:17:25","slug":"da-saznaju-vise","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/g-book.eu\/bs\/sredstva\/da-saznaju-vise\/","title":{"rendered":"Da saznaju vi\u0161e"},"content":{"rendered":"

Za\u0161to su rodna pitanja od velike va\u017enosti kada govorimo o knjigama za djecu?<\/strong><\/h1>\n

Dje\u010dja knji\u017eevnost igra klju\u010dnu ulogu u razvoju rodnog identiteta djevoj\u010dica i dje\u010daka. To su pokazale mnoge studije koje su, pored toga, naglasile i da knjige za djecu \u010desto predstavljaju i oja\u010davaju seksisti\u010dke i rodne stereotipe.<\/p>\n

Stereotip je uvjerenje da se svi ljudi jedne grupe pona\u0161aju na isti na\u010din, bez razmatranja pojedinih osobina me\u0111u svojim \u010dlanovima. Konkretnije, seksizam se temelji na stereotipnom prikazu mu\u0161karaca i \u017eena. Rodno utemeljeni stereotipi djeluju kao kulturalno i dru\u0161tveno izgra\u0111eni kavezi; oni silom poku\u0161avaju podijeliti individualne karakteristike u dvije polarizirane kategorije (mu\u0161ke i \u017eenske) u hijerarhijskom odnosu, te tako utjecati na ljude da se pona\u0161aju prema krutim dru\u0161tvenim o\u010dekivanjima.<\/p>\n

Tradicionalni modeli zastupanja rodnih identiteta i dalje su dominantni u mnogim europskim zemljama, \u0161to uzrokuje i oja\u010dava rodnu nejednakost i nasilje. Mnoge su studije pokazale da djeca automatski prihva\u0107aju modele koji im se prikazuju i identificiraju s likovima koji pripadaju njihovoj spolnoj skupini.<\/p>\n

Trenutni rodni trendovi u dje\u010djoj knji\u017eevnosti<\/h2>\n

Stvaranjem ure\u0111iva\u010dkih projekata koji su sna\u017eno rodni, dje\u010dja literatura u posljednje vrijeme druga\u010dije usmjerava djevoj\u010dice i dje\u010dake. Nedavni trendovi ogledali su\u00a0 se u stvaranju razli\u010ditih, \u010desto stereotipnih knjiga i serija za dje\u010dake i djevoj\u010dice. Op\u0107enito, sada su brojnije i raznovrsnije knjige za djevoj\u010dice, a neke od njih uklju\u010duju i prikaze pozitivnih uzora. Ovi nedavni trendovi objavljivanja mogu se objasniti \u010dinjenicom da su studije pokazale da statisti\u010dki djevoj\u010dice \u010ditaju vi\u0161e od dje\u010daka. S druge strane, objavljeni materijal za dje\u010dake je ograni\u010den, i kvantitativno i kvalitativno.<\/p>\n

Kao rezultat toga, dje\u010dja literatura poja\u010dava krutu suprotnost izme\u0111u spolova, poti\u010du\u0107i binarne i konvencionalne modele. Tradicionalno, portret djevoj\u010dica slijedi stare podjele izme\u0111u “an\u0111eoske” i “zle” \u017eene. Dakle, djevojke se uglavnom prikazuju kao lijepe, ljubazne, nje\u017ene, slatke, stra\u0161ne, nje\u017ene, emocionalne i bri\u017ene, s jedne strane, ljubomorne, namrgo\u0111ene i razma\u017eene s druge strane. Njihova djela i postupci potvr\u0111uju trostruki imperativ da su one dobre, poslu\u0161ne i bri\u017ene. S druge strane, dje\u010daci obi\u010dno imaju vi\u0161e mogu\u0107nosti: oni mogu biti jaki, hrabri, neposlu\u0161ni, snala\u017eljivi, sebi\u010dni, avanturisti\u010dki, neumorni, nesmotreni i samouvjereni. Oni u\u017eivaju ve\u0107u slobodu u svojim ulogama i pona\u0161anju, koji ih obi\u010dno prikazuju kao asertivne, samouvjerene\u00a0 i odva\u017ene. Uloga \u017eenskih likova ograni\u010dena je na majke, bake, u\u010ditelje, balerine, princeze, vile i vje\u0161tice, a \u010dak i kada \u017eene rade, brinu se o ku\u0107i i obitelji. Mu\u0161ki likovi imaju, \u00a0umjesto toga, \u0161iri raspon uloga: to su o\u010devi, djedovi, \u010darobnjaci, ma\u0111ioni\u010dari, in\u017eenjeri, policajci, gra\u0111evinci, slikari, muzi\u010dari, vatrogasci, reditelji, \u00a0lije\u010dnici, bankovni slu\u017ebenici, glumci, znanstvenici, kapetani, istra\u017eiva\u010di , detektivi, itd. Kada do\u0111u ku\u0107i s posla, umorni su i moraju se odmoriti, udobno sjede\u0107i u vlastitom naslonja\u010du.<\/p>\n

Tabela koja slijedi sa\u017eima stereotipnu suprotnost izme\u0111u spolova koji se nalaze u dje\u010djim knjigama :<\/p>\n

Djevoj\u010dice Dje\u010daci<\/p>\n

Unutra Vani<\/p>\n

Pasivno Aktivno<\/p>\n

Privatno Javno<\/p>\n

Snaga Ljepota<\/p>\n

Stoga je neophodno podr\u017eati rodno pozitivnu dje\u010dju knji\u017eevnost, predla\u017eu\u0107i knjige s likovima koji razbijaju rodne stereotipe, kako za djevoj\u010dice tako i za dje\u010dake.<\/p>\n

I dalje postoje zna\u010dajne razlike u tome kako se europske zemlje bave rodnim identitetima u dje\u010djoj literaturi. Tamo gdje se ravnopravnost spolova vi\u0161e po\u0161tuje, produkcija rodno pozitivne dje\u010dje knji\u017eevnosti je ra\u0161irena. No, u nekim zemljama \u0161irenje ove vrste literature je tek po\u010delo.<\/p>\n

Za\u0161to je va\u017ean G-Book projekat? Kako on mo\u017ee doprinijeti prevladavanju stereotipa?<\/h2>\n

Projekt je nastao iz svijesti o gore spomenutoj klju\u010dnoj ulozi koju dje\u010dja knji\u017eevnost igra u stjecanju i evoluciji rodnih identiteta kod djece. Istra\u017eivanja su pokazala kako mlade generacije imaju tendenciju da sti\u010du rodne modele i uloge prikazane u knjigama koje \u010ditaju, \u010desto ih nekriti\u010dno usvajaju\u0107i. Iako je do\u0161lo do sve ve\u0107eg razvoja knji\u017eevne produkcije koja je svjesna rodnih pitanja i nastoji izazvati rodne stereotipe, takva se produkcija neujedna\u010deno distribuira me\u0111u europskim zemljama. \u0160tavi\u0161e, \u010desto se pretvara u neku vrstu “ni\u0161a” i ne dopire do ve\u0107ine djece.<\/p>\n

U tom kontekstu, dje\u010dja literatura bi trebala :<\/p>\n

* Pomo\u0107i djeci u prepoznavanju i prevazila\u017eenju stereotipa<\/p>\n

* Ponuditi im raznovrsne rodne modele i uloge, jednako vrijedne i prihvatljive;<\/p>\n

* Dati djeci slobodu da se izgra\u0111uju vode\u0107i se svojim li\u010dnim ukusima, sklonostima, zanimanjima, stavovima i mogu\u0107nostima;<\/p>\n

* U\u010diti ih da\u00a0 po\u0161tuju, cijene i vrednuju razlike – bilo da su one kulturne, vjerske, fizi\u010dke ili povezane s rodom i seksualnom orijentacijom.<\/p>\n

Knjige uklju\u010dene u G- Book bibliografiju za cilj imaju\u00a0 promciju rodno pozitivne dje\u010dje literature u smislu uloga i modela, knji\u017eevnost koja je otvorena, raznolika, bez stereotipa i koja poti\u010de po\u0161tovanje i raznolikost. Jedan od izazova projekta je nadvladati binarnu podjelu izme\u0111u knjiga usmjerenih na dje\u010dake i knjiga usmjerenih na djevoj\u010dice. To se mo\u017ee u\u010diniti nude\u0107i \u0161iroki raspon tekstova za djevoj\u010dice I dje\u010dake koji im pokazuju mnogo razli\u010ditih rodnih modela kako njihovog spola, tako i suprotnog. Ove \u0107e knjige potaknuti i pove\u0107ati kriti\u010dko razmi\u0161ljanje djece, poma\u017eu\u0107i im da osje\u0107aju da nisu zarobljeni u kavezima i modelima: slobodni su odabrati tko i \u0161to \u017eele biti, a time \u0107e mo\u0107i dopustiti drugima da do\u017eivljavaj tu istu slobodu.<\/p>\n

Suggested reading and resources<\/p>\n